Prednosti i primjena u modernom projektiranju
BIM tehnologija u arhitekturi mijenja način na koji se planiraju, projektiraju i grade objekti. Umjesto klasičnih 2D nacrta, BIM omogućuje izradu detaljnih digitalnih modela zgrada koji poboljšavaju preciznost, smanjuju troškove i povećavaju kvalitetu izvedbe.
BIM, ili Building Information Modeling (hrvatski: informacijsko modeliranje zgrada), predstavlja proces stvaranja i upravljanja digitalnim modelima zgrada koji sadrže podatke o svim fizičkim i funkcionalnim karakteristikama. Digitalni modeli su napredniji od klasičnih nacrta jer nude centraliziranu bazu informacija koja je dostupna svim sudionicima projekta. U Hrvatskoj se BIM sve više koristi u softverima poput ArchiCAD-a i Revita za arhitekturu, inženjerstvo i građenje.
Najveća vrijednost BIM projektiranja je mogućnost da se projekt vodi cjelovito, od prve ideje do realizacije na gradilištu. Kroz digitalne modele zgrada moguće je provjeriti podudarnost instalacija i konstruktivnih elemenata, kao i simulirati određene faze gradnje. Na ovaj način se mogu predvidjeti i spriječiti potencijalni zastoji i prije početka radova.
Centralizirani BIM model okuplja svu potrebnu dokumentaciju na jednom mjestu. Digitalni model zgrade znatno pojednostavljuje praćenje izmjena i smanjuje mogućnost grešaka, čime izbjegavamo udvostručeni rad koji se često dogodi prilikom izrade klasičnih nacrta. Također je olakšana izrada nacrta jer je pojednostavljeno „kretanje“ unutar modela, s automatskim generiranjem određenih nacrta.
Još jedna od prednosti BIM-a koja značajno štedi vrijeme je mogućnost izračuna izvedivosti, količine materijala i troškova, što čini BIM projektiranje pogodnim i za kontrolu kvalitete projekta.
Mnogi smatraju velikom prednosti BIM-a i unaprijeđenu komunikaciju, što između suradnika, što s klijentima. Tim arhitekata može istovremeno raditi na jednom modelu, odnosno uz promjene koje se bilježe u realnom vremenu. To znači da se oduzima proces dijeljenja datoteka među kolegama, te se olakšava suradnja na projektu.
Kroz 3D vizualizacije i brze prilagodbe modela, projekt je razumljiv klijentima još u ranoj fazi.
Projektiranje nije automatizirano, već samo izrada dokumentacije i praćenje projekta. Značajno je olakšano planiranje i upravljanje projektima, što ostavlja više vremena za kreativni proces.
U suvremenoj praksi BIM arhitektura podupire usku koordinaciju arhitekata, građevinskih i strojarskih inženjera te izvođača radova. BIM projektiranje obuhvaća širok raspon aktivnosti od digitalne rekonstrukcije građevina, do energetskih analiza, simulacija održivosti i upravljanja objektima tijekom njihova životnog vijeka.
BIM arhitektura postaje standard unutar Europske unije, stoga jača i njegova uloga u arhitektonskim uredima Hrvatske. U Hrvatskoj se BIM sve češće primjenjuje na javnim i složenim projektima, gdje omogućuje precizniju dokumentaciju, jednostavnije upravljanje projektima i dugoročnu kontrolu održavanja građevina.
BIM projektiranje ne mijenja kreativnu ulogu arhitekta, već je nadopunjuje. Osigurava veću preciznost, bolju koordinaciju i u konačnici, kvalitetno rješenje, zbog čega se BIM sustavi smatraju neizostavnim dijelom suvremene arhitektonske prakse.
